Kratak odgovor: ako tražite knjigu za dijete koja je napisana ovdje, a ne prevedena, izbor je manji nego što bi trebalo, ali ga ima. Klasici su Branko Ćopić i Nasiha Kapidžić-Hadžić, od živih pisaca Ranko Pavlović i Šimo Ešić, a od savremenih ilustrovanih serijala Avanture Trbe i Dugog iz Banjaluke, šest slikovnica od 2015. do danas. Ovaj spisak je naš, pristrasan, i zato ga pišemo otvoreno.
Branko Ćopić (Hašani kod Bosanske Krupe, 1915–1984). „Ježeva kućica“ je prva pjesma koju većina nas zna napamet, a „Doživljaji mačka Toše“ i „Orlovi rano lete“ su za ono doba kad dijete već čita samo. Ćopić je dokaz da se o ozbiljnim stvarima djeci piše smiješno.
Nasiha Kapidžić-Hadžić (Banjaluka, 1932 – Sarajevo, 1995). Banjalučanka, pjesnikinja za djecu; „Maskenbal u šumi“ i „Vezeni most“ su u lektiri decenijama. Ako vaše dijete ide u banjalučki vrtić, neka zna da je neko odavde pisao stihove koje uči.
Ahmet Hromadžić (Bjelaj kod Bosanskog Petrovca, 1923 – Sarajevo, 2003). „Patuljak iz Zaboravljene zemlje“ i „Okamenjeni vukovi“, bajke za ono doba kad dijete hoće da se malo uplaši.
Ranko Pavlović (Banjaluka). Najplodniji banjalučki pisac za djecu, sa više od petnaest zbirki priča; „Bajke u lijevo uho“ i „Zlatnodolske bajke“ su za čitanje naglas, „Tajne Kraljevog Grada“ za one koji već čitaju sami i vole Banjaluku.
Šimo Ešić (Tuzla). „Vezena torbica“, „Kako se crta sunce“; dva puta nominovan za nagradu Astrid Lindgren, osnivač festivala dječije književnosti „Vezeni most“. Pjesme koje djeca pamte poslije jednog čitanja.
Ranko Risojević. „Dječaci sa Une“ je roman za desetogodišnjake koji je u lektiri već četrdeset godina, i još radi.
Serijal od šest ilustrovanih knjiga koji od 2015. piše Jelena Kojović Tepić iz Banjaluke, a izdaje Aeon. Posebnost je u tome kako su nastale: svaku je unaprijed naručilo stotinu i više porodica (prva na Kickstarteru 2015. sa 167 podržavalaca, sljedeće na Indiegogu i na ovom sajtu), pa je štampana od tog novca. Svaku knjigu ilustrovao je drugi banjalučki ilustrator – Dejan Mijatović, Nataša Jovanić, Milica Čvokić, Nataša Konjević, Dragoslav Malinić, a šestu Igor Đurić – pa serijal izgleda kao šest različitih svjetova sa istim junacima.
Junaci su Trba (širok), Dugi (visok), Princeza (ljuta) i Zmaj (peče kolače). Svaka priča je o nečem što dijete stvarno pita: zašto sam drugačiji, šta kad se bojim visine, zašto je neko zao bez razloga. Prve četiri postoje i kao besplatne audio bajke. Šesta, „Kad žohar umisli da je zmaj“, upravo se štampa i naručuje se na ovom sajtu.
Jelena o serijalu: „Avanture Trbe i Dugog su malo uvrnut i smiješan serijal bajki. Izmislila sam ga kad mi je nestalo knjiga za čitanje sinu, na jednom ljetovanju.“
Kad žohar umisli da je zmaj
Šesta knjiga. Ćirilica ili latinica, 40 strana, tvrde korice. Ništa ne plaćate unaprijed.
Cijela družina – svih šest knjiga
Pet ranijih avantura i nova knjiga. Umjesto 115 KM pojedinačno.
Ćopića i Hromadžića ima u svakoj većoj knjižari i biblioteci. Pavlovića i Ešića tražite kod izdavača ili na sajmovima knjiga u Banjaluci i Sarajevu. Avanture Trbe i Dugog se ne prodaju u knjižarama – naručuju se na ovom sajtu, plaćaju poštaru kad stignu, a u Banjaluci se mogu kupiti i u Kulturi i u Muzeju savremene umjetnosti RS.
Zašto nema više savremenih slikovnica sa domaćim autorima? Zato što se slikovnica, sa ilustracijama u boji i tvrdim koricama, ne isplati štampati za tržište od par stotina primjeraka. Zato su naše knjige nastale u kampanjama: čitaoci plate unaprijed, pa se štampa. Ko hoće više domaćih slikovnica, najviše pomaže tako što naruči jednu.
Ima li ovih knjiga na ćirilici? Ćopić i Pavlović da. Avanture Trbe i Dugog izlaze i ćirilicom i latinicom, a prve tri i na engleskom.
Pročitajte i: